Katolička crkva i njezine doktrine

Forum za sve one koji se osjećaju katolicima, ali dobro došli su pripadnici drugih zajednica!
 
Početna stranicaPočetna stranica  PortailPortail  CalendarCalendar  GalleryGallery  FAQFAQ  PretraľnikPretraľnik  RegistracijaRegistracija  ČlanstvoČlanstvo  Korisničke grupeKorisničke grupe  Login  

Share | 
 

 Predavanje!

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
Admin
Admin
avatar

Broj postova : 106
Age : 41
Localisation : Osijek
Registration date : 19.01.2007

PostajNaslov: Predavanje!   sub sij 20 2007, 22:08

Ovo je isključivo tekst kako sam ja hvatala na predavanju profesora Raguža. Tako da će te naići na neka ponavljanja, jer sam pisala sve.

_________________
Svi smo mi anđeli sa samo jednim krilom, moramo se zagrliti da bismo mogli letjeti!
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://katolicanstvo.editboard.com
Admin
Admin
avatar

Broj postova : 106
Age : 41
Localisation : Osijek
Registration date : 19.01.2007

PostajNaslov: Re: Predavanje!   sub sij 20 2007, 22:08

Važnost dijaloga između filozofije i teologije. Zašto je Platon bio važan za prve teologe? Bez filozofije nema teologije. Treba filozofirati u teologiji. Zašto je filozofija opčenito važna za teologiju?

Od prvih krščana teologija se odlučuje za filozofiju. Filozofija kao pitanje o cjelokupnoj stvarnosti slična krščanstvu.
Stari Zavjet → cjelokupni problem i dramatika jer izraelski narod počinje štovati tuđe bogove. Svi bogovi su ništa prema Bogu→Jahvi, koji je jedini Bog. Filozofi kritiziraju bogove.

Ksenofan→jug Italije→6.st.prije Krista→ismijava tradicionalnu religiju→″Svima je samo nagađanje dano!″
Bog, Jahve se ne smije slikovno prikazivati. Bog je poput čovjeka→″uvijek na istom mjestu stoji bez kretanja sa mjesta na mjesto...″
Krščani su se od samog početka odlučili za filozofiju. U Isusu Kristu se objavila božanska riječ, postala je tijelo.
U POČETKU BIJAŠE RIJEČ (grč.logos→logika, razum). Logos, onaj koji vlada svemirom.
U Islamu ne postoji logos, razumska riječ, kako povezati Boga i logos.
″Razum vjere″→štovanje Boga, božje riječi. U Bogu postoji logos koji se prožima kroz sve. Štujemo samog Boga.
Studij→sama pobožnost→štovanje Boga. Bavljenje logosom, znanošću→štovanje samog Boga. U Bogu postoji logika i ljubav (Duh Sveti). Ljudi su previše praktični na uštrb znanosti. Bog je ljubav (kod Islama ne postoji). Bog je naš prijatelj, brat!
Čovjek→slika Božja (ne postoji u Islamu).
Dijalog krščanstva s filozofijom posebno grčkom, puno lakši. Govor o logosu→Bogu→prožima cjelokupnu zbilju. O Bogu kao o dobrom→Platon, Sokrat.
4.razlog zašto su se krščani odlučili za filozofiju. Mi krščani zastupamo istinitu filozofiju, prirodne naravi. Važna je filozofska praksa.
Sokrat (nije ga briga za bogastvo) →filozofi žive u nekoj vrsti redovničke zajednice (Platon i njegovi učenici). Drugačije oblačenje (crno→umiranje u ovom svijetu). Cinizam→ismijavali čovjekovu borbu za ćivotom. Prvi redovnici koriste za sebe naziv filozofi.
Filozofija je posebno danas aktualna.
Martin Hajdinger (njem.filozof) →50-tih godina održao predavanje o pjesniku→tema ″Opuštenost″→počinje razmišljanje o tome da se prilikom svakog slavlja prestaje misliti. Njegova zadaća je da slušatelje pozovoe da počnu slušati.
DANAŠNJI ČOVJEK BJEŽI OD MIŠLJENJA!
Misaono (smišljeno mišljenje) →smisao cjelokupnog života, što je temelj i bit cjelokupnog života. Sve je kalkulacija, računalno mišljenje, a čovjek je iznad toga.
Znanost, prirodna ne misli, ne uzdiže se prema duhovnom. Ponovo otkriti značenje misaonog mišljenja (otvorenost za otajstva) →(stav opuštenosti prema cjelokupnoj zbilji→dvostruki, ne možemo živjeti bez tehnike, ali i negacijski stav prema tehnici). Treba govoriti o drugačijem načinu mišljenja, misaonom mišljenju. Tako shvaćena filozofija je ona koja bi nas trebala tome učiti.
Filozofija→pitanje o bitku od samih svojih početaka.
Aristotel→filozofija počinje s divljenjem, nešto jest, a u stvari nije→zadivljenost događajem da se bitak neprestano očituje u daje. Uzdizanje pogleda ka nečemu što smo zaboravili.
Filozofija postavlja pitanja, čovjeka usmjerava ka temelju njegove cjekupne zbilje.
ODAKLE SVE TO?→odakle to da postoji organizam; odakle to da nešto uopće jesto. Kroz takva pitanja čovjek se uzdiže.
ZADIVLJEN SAM DA NEŠTO JEST!
Filozofija→pitanje o bitku, uključuje tri temeljne teme
→traži smisao svega i želi dati odgovor na cjekupnu zbilju.
→pitanje o bitku i praksa, na koji način se uzdiči.
→traga za kroz pitanja o bitku, harmonijom cjekupne zbilje.

_________________
Svi smo mi anđeli sa samo jednim krilom, moramo se zagrliti da bismo mogli letjeti!
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://katolicanstvo.editboard.com
Admin
Admin
avatar

Broj postova : 106
Age : 41
Localisation : Osijek
Registration date : 19.01.2007

PostajNaslov: Re: Predavanje!   sub sij 20 2007, 22:09

Pitanje o bitku važno za teologiju.
1) Onome što nadilazi ne može se svesti na pitanje o svemu u opasnosti da Boga učini vlastitim idolom. Pitanje o Bogu koji nadilazi sve. ″Stvaranja″ i shvaćanje Boga prema svojoj predodžbi.
2) Teologija u opasnosti da postane znanost kao ostale znanosti bez filozofije. Zahtjeva drugačiji pristup. Teolozi baveći se teologijom zabotave samog Boga. TEOLOGIJA→ZNANOST O BOGU. Sličnost izmađu filozofskog (Bog koji nadilazi mene) mišljenja i molitve (izdizanje prema Bogu).
3) Grčku filozofiju i opčenito Grke definirati kao Bogotražitelje→vječnu djecu. Solom (u Egiptu) →Grci vječna djeca u svojim dušama (egipatski svečenik) →nemaju niti jednu staru misao koja bi dolazila iz stare tradicije. Stalno zadivljen, stalno se rađa. Krist→ako ne budete djeca nikada nećete ući u Kraljevstvo Božje. Baviti se filozofijom→biti vječno dijete. Bez filozofije (bez Grka) teologija i duhovnost se može stati i gotovo. Ako si umislio da je dovoljno, ako si stao, već je gotovo, propao si! Ako si mislio da si odrastao, da nisi vječno djete, nisi filozof. Osloboditi od dominatnog mišljenja, ne zabadati glavu u tehniku, nego podignuti ju i biti djeca. U drugim religijama, djete ništa ne znači, djete nije pravi čovjek. Mi moramo postati kao djeca. U Bogu postoji djete (Krist). Nitche→VJEROVAO BI U BOGA DA SE ZNA IGRATI! Bavimo se ustvari nebitnim stvarima.
4) Filozofija pretpostavlja askezu, eros. Filozofija je bitna za teologiju da ju potakne na bavljenje Bogom kroz ptizmu erosa (strasti), prizmu ljubavi.

Što je baviti se filozofijom, filozofirati... Filozofirati→postaviti pitanje o bitku, imati djetinji stav o svemu, uzdiči se. Filozof koji neprestano pita, jako malo zna, svjestan da ne posjeduje Boga. Krščani se moraju nazivati (biti) filozofi zbog ovih razloga.
Sokrat (Obrana Sokratova-pročitati) →pročitati značenja smisla same filozofije.
Teologija u krizi→ne donosi novac, pa i filozofija. Svi problemi se rješavaju na tehnički način→PROBLEM.
LJUDSKA MUDROST NE VRIJEDI NIŠTA! Jedini je Bog mudar (Sokrat). Radije se pokoriti Bogu nego ljudima. Uči u dušu, njegovati dušu.
Temeljno djelo za razumjevanje filozofije. NJEGOVATI DUŠU→naše filozofiranje. Jedino u dijalogu teologija i filozofijamogu zajedno preživjeti.
Platonov dijalog (Fedon)→nastojati umrijeti i pripremati se za smrt. Pitanje smisla vlastitog života. ″Sjeti se da ćeš umrijeti.″ Krščanski živjeti→oslobađati se ovog svijeta i potpuno se predati Bogu. Zadivljenost pred činjenicom da nešto jest i ujedno spremnost na smrt→dva temeljna stava filozofije.
Filozofija-dijaloška filozofija.

_________________
Svi smo mi anđeli sa samo jednim krilom, moramo se zagrliti da bismo mogli letjeti!
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://katolicanstvo.editboard.com
Admin
Admin
avatar

Broj postova : 106
Age : 41
Localisation : Osijek
Registration date : 19.01.2007

PostajNaslov: Re: Predavanje!   sub sij 20 2007, 22:12

Filozofija i teologija od početka saživjeli zajedno!

FILOZOFIJA
1) pitanje o bitku
2) logos
3) praksa
4) pitanje djeca
5) univerzalna – govoriti o onome što se tiče svih ljudi
6) kritika religija, bogova, kumira

TEOLOGIJA
1)Pitanje o Bogu (pozitivistička znanost) →opasnost
2)Logos-Božja riječ (Iv 1,1 i dalje)
3)Ljubav askeza
4)Bogotražitelji-djeca
5)Božja objava; Bog, Isus Krist→dospjeti do svih ljudi, misije; put, istina i život
6)Kritika religija.

Bez filozofije teologija se pretvara u partikularnu znanost. Teologija čuva filozofiju. Mitska religija (prirodna) →sve su bile partikularne (mnoštvo bogova i božica). Filozofija je kritizirala mitske religije.

_________________
Svi smo mi anđeli sa samo jednim krilom, moramo se zagrliti da bismo mogli letjeti!
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://katolicanstvo.editboard.com
Admin
Admin
avatar

Broj postova : 106
Age : 41
Localisation : Osijek
Registration date : 19.01.2007

PostajNaslov: Re: Predavanje!   sub sij 20 2007, 22:12

Filozofi ismijavaju Homera. Mitskoj religiji je teologija bila partikularna. Bog se objavio u Kristu i pokazao kao riječ. Do krščanstva, teologija nije bila univerzalna. Krščanstvo je prva univerzalna religija. Analizirati mitove→biti teolog. Problem današnjeg društva→današnje društvo je na pragu partikularnog, tehnička civilizacija, sve religije jednake, Krist nije Bog, već samo dobar čovjek; teolog je onaj koji se bavi povješću→ne postoji više istina kao takva, svi smo unutar tehničke civilizacije.
KRŠČANSTVO JE NEZAMISLIVO BEZ MISIJA!
Islam preuzima ideju religije na neki način, ali bez filozofije koja nije prodrla unutar Islama. Bog je univerzalan. Islama nebi bilo bez krščanstva. Ne misijska religija. Nema logosa, ljubavi; ostaje samo Bog koji od vas traži poslušnost.
Temeljni stav krščana pred Bogom-ORANTE. Klečanje uvedeno u srednjem vijeku.
U Islamu je uglavnom teolog onaj koji citira Kuran. Zbog toga je danas teško uspostaviti dijalog između krščana i Islama.
U odnosu na filozofiju, kršćanstvo ide još jedan korak dalje→Bog na križu (″Bog totalno poludi″)→smrt Boga za nas→zbog toga dolazi do ateizma (Bog je ,rtav, Boga nema). Europa naginje nihilizmu (Bog je mrtav, Boga nema)-marksizam, francuska revolucija. Prvi ateisti u Francuskoj su bili svečenici. Student teologije (Fagrle), pastorov sin (Nietche).
PLATON→zašto je na poseban način teologija ušla u dijalog s Platonom. Da li je Platon bio prvi krščanin?
Zbog čega je njegova folozofija danas aktualna:
1) njegovo shvaćanje Boga, njegov nauk o počelima→shvaćanje Boga kao duhovne stvarnosti, Bog je ovdje definitivno različit od materijalnog, Bog je duhovna stvarnost. Bog predstavljen u obliku životinje (Egipat) →životinja je neuhvatljiva.
Hegel→sfinga→pokušaj prekida prikazivanja samo u obliku životinje. Edip→sfingina zagonetka. S Grčkom, Bog je dobio ljudsko obličje. Hegel→u Grčkoj filozofiji, Bog još nije dobio konačno ljudsko obličje. Do tada Bog se prikazujeu prirodnim ili životinjskim oblicima.

_________________
Svi smo mi anđeli sa samo jednim krilom, moramo se zagrliti da bismo mogli letjeti!
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://katolicanstvo.editboard.com
Admin
Admin
avatar

Broj postova : 106
Age : 41
Localisation : Osijek
Registration date : 19.01.2007

PostajNaslov: Re: Predavanje!   sub sij 20 2007, 22:13

Prirodna religija
Prirodne pojave
životinje
kipovi
krščanstvo→Isus→živo ljudsko biće



Platon-platonska filozofija
a) Bog-duhovna stvarnost
b) 1) hen-jedno
2) nous-um
3) psihe



Teologija
Bog→duhovna stvarnost
c) zajedništvo s Bogom
Otac-svijest
Sin-spoznaja
Duh-ljubav

_________________
Svi smo mi anđeli sa samo jednim krilom, moramo se zagrliti da bismo mogli letjeti!
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://katolicanstvo.editboard.com
Admin
Admin
avatar

Broj postova : 106
Age : 41
Localisation : Osijek
Registration date : 19.01.2007

PostajNaslov: Re: Predavanje!   sub sij 20 2007, 22:13

U P.filozofiji imamo naznaku presvetog trojstva, posebno u platonizmu (nasljednici platonovog učenja). Cijeli sredozemski bazen prožet platonizmom i neoplatonizmom.
Platonizam→govori o Bogu→tri počela
1) jedno božanstvo, jedno dobro koje prožima sve
2) um, duša koja djeluje u svijetu
hen => Otac
nous => Sin
psihe => Sveti Duh NAZNAKA PRESVETOG TROJSTVA U PLATONOVOJ FILOZOFIJI

3) praksa→naglasak na krepost, naživot, uzdizanje prema božanskom, zajedništvu s Bogom
Izaći iz svijeta sjena i uči u život, na svjetlo. Duhovna stvarnost→″Država″→ideja dobra, najveća ideja (vrhovna).
Bitak (mi jesmo, mi postojimo) je ono svjetlo koje nam omogućuje da postojimo i možemo spoznati. U krščanstvu→apsolutni bitak.
Sunce čedo dobrote što ga je sama dobrota rodila sebi sličnomu. Vrhovna znanost svih znanosti filozofija (jedina se bavi počecima, samim bitkom). Prispodoba o liniji.

_________________
Svi smo mi anđeli sa samo jednim krilom, moramo se zagrliti da bismo mogli letjeti!
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://katolicanstvo.editboard.com
Admin
Admin
avatar

Broj postova : 106
Age : 41
Localisation : Osijek
Registration date : 19.01.2007

PostajNaslov: Re: Predavanje!   sub sij 20 2007, 22:14

Prispodoba o Suncu, dobroti. Događanje da nešto jest je jako tragično. ″Zašto jesam?″ ″Zabiti glavu u pijesak″ i baviti se svakodnevnim stvarima. Temelj cjelokupne zbilje ljubav-Bog.
Zašto nema više Sinova u Bogu? Treba samo jednu riječ da bi se spoznao (Bogu). Ako bi mu bilo potrebno vipe riječi, više nebi bio Bog.
Krščanska teologija je modificirala Platonovu filozofiju, jer neke stvari nedostaju.
a) Bog je stvoritelj (prva korekcija)→stari zavjet dao krščanstvu→mi nismo dio Boga, stvoreni smo slobodnom voljom. Bogu se ″omaklo″→i stvoren je svijet→fatalizam. Bog je ″morao″ stvoriti svijet. Bogu treba svijet da bi sebe ostvario→Hegel. Bog mora izaći iz sebe, da bi došao k sebi. Bog stvara iz ljubavi.
b) Bog je trojedin→Bog je zajedništvo (Otac, Sin i Duh Sveti)
c) Bog je postao čovjekom (skandal za Grke i Židove) →Bog na križu, agape (Bog je ljubav) (dolazi k nama). Temeljna modifikacija, pustite da Bog dođe k meni. Kakav je vaš Bog→trojedin i utjelovljen→najkraća definicija vjere. BOG JE LJUBAV! (prva Ivanova poslanica) →najkraća definicija krščanstva.. bog dolazi k nama, treba se samo otvoriti njegovom djelovanju. Bog je sam govorio o sebi po Kristu. Ako je Bog Bog, onda se ima pravo objaviti. U Bogu postoji mogućnost samoobjave. Fatalizam; apsurd; tragičnost; ″zabiti glavu u pijesak″→ako Bog nije ljubav→kemija. Na temelju toga se mjenjaju čovjekovi odnosi i antropologija.
d) Modifikacija opčenito filozofije kao takve. Naglasak na individualnost (nema u filozofiji, čovjek se promatra kao dio cjeline). Čovjek kao vrijedna osoba, jer je Bog postao čovjekom-krščanstvo. Svako stvorenje je Bogom dano stvorenje.
e) Krščanstvo korigira, modificira filozofiju ukoliko uvodi ideju povijesti, posebno univerzalne povijesti. Grčka filozofija-svijet je vječan. Svijet je automna stvarnost i ide prema svojoj punini konačnom susretu s Bogom. U grč.kulturi nije postojala ideja napretka, razvoje. Povijest usmjerena, na putu prema Bogu→krščanstvo. Filozofija nastala u Grčkoj; pitanje o bitku, krepostan život, kritika svih idola.

_________________
Svi smo mi anđeli sa samo jednim krilom, moramo se zagrliti da bismo mogli letjeti!
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://katolicanstvo.editboard.com
Admin
Admin
avatar

Broj postova : 106
Age : 41
Localisation : Osijek
Registration date : 19.01.2007

PostajNaslov: Re: Predavanje!   sub sij 20 2007, 22:14

POČETAK NOVOG DOBA (13. i 14. st.)
Gdje je nastalo novo doba→nastalo s reformacijom, nešto kasnije s francuskom revolucijom, mračni srednji vijek. Novovjekovlje počinje u kasnom srednjem vijeku s pojavom sveučilišta, franjevaca, dominikanaca, znanost se pojavljuje u krilu crkve. Nakon pojave reformacije, ulazi u jedan novi način dijalofa s teologijom i krščanstvom. Pojava reformacije, ratovi zbog religije. Kako uspostaviti društvo, kako da funkcioniramo, a da se ne ubijemo. Ljudska narav-začeci demokracije, novih država, da ne dođe do krvavih ratova kao u 17.st. Svijet nije dio Boga, On ga je stvorio. S pojavom krščanstva, u srednjem vijeku, crkva je rekla ″mi nismo dio svijeta″, crkva i papa omogučili da društvo bude automno (vlast kralju i sl.), a duhovnost crkvi. Moramo biti u savezu s Bogom. Srednji vijek nije bio mračan→filozofija, znanost, manufaktura cvjeta. Papinska revolucija-odvajanje crkve od države.
11.-12-st Papinska revolucija→odvajanje crkve od društva→sukobi tko će imati veću vlast, došlo do odvajanja. 1618.-1648. rat →ubijanje zbog vjere (katolici-protestanti). Sekularno društvo→zajednička društvena narav. 17., 18., 19. st. →sekularno društvo se shvaća kao ateističko sekularno društvo, pojavljuje se ateizam. Bog-svemoguća ljudska rasa. Bog je opijum za narod-Marx→vjerovati u Boga, zatvoriti oči pred stvarnošću.

_________________
Svi smo mi anđeli sa samo jednim krilom, moramo se zagrliti da bismo mogli letjeti!
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://katolicanstvo.editboard.com
Admin
Admin
avatar

Broj postova : 106
Age : 41
Localisation : Osijek
Registration date : 19.01.2007

PostajNaslov: Re: Predavanje!   sub sij 20 2007, 22:15

Filozofija-pitanje o totalnosti, cjelovitosti svega. Govori o logosu. Kritika mitova; asketski život. Prema Nitcheu filozof treba živjeti u celibatu.
Teologija-Bog; Logos (riječ grč. u početku bijaše riječ); kritika mitova; asketski život (prvi monasi su se nazivali filozofi (krščani).
Svako biće jest, mi jesmo. Diviti se da nešto jest, radije da nije. Živimo samo sa sjenama i potreban je netko da nas izvuče iz spilje.
Krist melodijom ljubavi uzdrmao pakao. (str.46-50 Platon-Filep i Teetet)

_________________
Svi smo mi anđeli sa samo jednim krilom, moramo se zagrliti da bismo mogli letjeti!
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://katolicanstvo.editboard.com
Admin
Admin
avatar

Broj postova : 106
Age : 41
Localisation : Osijek
Registration date : 19.01.2007

PostajNaslov: Re: Predavanje!   sub sij 20 2007, 22:15

Plotin (3.st.)-veći dio vremena djelovao u Rimu. Školovao se u Aleksandriji. Nakon određenog vremena lutanja, skrasio se u Rimu i osnovao školu. Začetnik novoplatonizma-nadahnuto Platonom. Sve što je naučio, naučio je od Platona, posebno djela Simposio. Ideja ljepote, ideja istinskog dobra.
"Eneade".
Njegova misao je ostavila duboki trag na teologiju krščanstva. Mnogi su filozofi postajali krščani. Uzdizanje prema božanskom.
Mario Viktorin-obratio se na krščanstvo; jedan od največih političara i mislilaca.
Balthazar-njegova filozofija duboko nadahnuta Platonom.
Plotin-iskustvo ljepote-zašto zadrhtiomo pred ljepim; što nas oduševljava pred lijepim. Lijepo je ono što je simetrično. Kako ono duhovno može biti lijepo. Definicija lijepoga kao simetrije prihvatljiva, ali ne može biti ona prava definicija. Oblik koji stvara jedno-najbolja definicija lijepog-od onog kaotičnog čini lijepo-jednost oblika. U sebi imati jednost oblika da bi se prepoznalo lijepo. Čovjek u opasnosti jer u oblicima tjelesnog traži ljepo-prolazno ne može zadovoljiti čovjeka. Čovjek sebe reducira samo na tjelesni oblik jednoga-reduciranje vlastitog otajstva. Čovjek samo njeguje sebe i svoj vanjski oblik. U lijepome se želimo nadati. Ali je nedostatno i tjelesni oblik je prolazan, raspadljiv, uništava otakstvenost. Čovjek osjeća da se mora uzdići prema drugim oblicima jednoga; razina samog duha. Definicija stvarnosti; pogledati i dušu. Sam njegovati krepost da bi se vidjela krepost. Potrebno njegovati vrlinu, krepost i tada će biti moguće prepoznati vrline drugih. Crkva u kojoj njegujemo duhovnu ljepotu. Uzdići se prema onom istinskom jednom, prema onome što je najveće jedno, božanstvo, Bog. Svaki susret s lijepim je poticaj. Sam u sebi lijep da bi se moglo prepoznati lijepo. Duša nebi vidjela lijepo da nije sama lijepa. Potrebno je zatvoriti oči i pogledati, uči u unutrašnjost. Bog se objavio kao lijepi oblik (gestalt). Gestalt filozofija-teologija. Krist-kao oblik se pojavi-zrači ljepotom tjelesnom, ali i onom kreposnom. Sveci-krščani. "Bog ne može biti sam."-mora se darivati, ne može biti sam. Bonum difusium sui-Bog se "razljeva". Bog je zajednička punina ljubavi. Neka vaše svjetlo svijetli u svijetu.

_________________
Svi smo mi anđeli sa samo jednim krilom, moramo se zagrliti da bismo mogli letjeti!
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://katolicanstvo.editboard.com
Admin
Admin
avatar

Broj postova : 106
Age : 41
Localisation : Osijek
Registration date : 19.01.2007

PostajNaslov: Re: Predavanje!   sub sij 20 2007, 22:15

Stoicizam –polazi od iskustva da je čovjek u sebi rabijen; treba pronači vlastitu moralnost; točka koja ovisi samo o meni. Bitno njegovati samo što ovisi o meni a to je vlastita moralnost, vlastita dobrota. Naglasak samo na ono dobro. Sigurnost spoznaje.
"Epiktef"-apetas-stanje bez patnje-koncentracija samo na ono dobro.
Stoicizam prihvaća samoubojstvo da konačno prihvati unutarnji mir. Pokušaj filozofa da odgovori na čovjekova pitanja. Koncentracija na ono stabilno.
Pironovci –Piron (3.st.)-skeptici-radikalni relativisti-ne znamo ništa o Bogovima..
Epikurejci –svrha moga života u vlastitom tijelu (hedonizam); užici uništavaju-što manje užitaka; samo ono što mi dozvoljava da vidim ljepotu svoga tijela. Epikur sve koncentrira na tijelu; ostvariti sklad u vlastitom tijelu.
Jedni druge kritiziraju; i jedni i drugi imaju pravo.
Cinička škola-Diogen-cinizam; živjeli bizarnim načinom; radikalno negativan pogled na postojeće društvo. U umjetnosti predstavljeni sa štapom i torbom. Siromašno savršena sloboda-krščanstvo. Ili bogastvo ili siromaštvo. Bogastvo vrlo opasno.

_________________
Svi smo mi anđeli sa samo jednim krilom, moramo se zagrliti da bismo mogli letjeti!
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://katolicanstvo.editboard.com
Sponsored content




PostajNaslov: Re: Predavanje!   

[Vrh] Go down
 
Predavanje!
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Katolička crkva i njezine doktrine :: Teologija :: Osnovna filozofsko-teološka pitanja-
Forum(o)Bir: